Za ovu oblast humanitarnog rada sam se prevashodno orijentisala jer smatram da treba postati deo svakog od nas, da treba postati način našeg življenja i svesna sam da ovu aktivnosti niko ne može uraditi nego mi sami.
Išla sam na mnoge obuke , prvenstveno Crvenog krsta Vojvodine, kako bih mogla pomoći u podizanju svesti i motivacije mladih o značaju davanja krvi. Uspešno sam savladala sve obuke i postala Saradnik volonter Crvenog krsta za oblast dobrovoljnog davanja krvi.
Da bi zalihe krvi bile dovoljne, smatra se da broj davalaca treba da se kreće od 3-4% stanovništva, što predstavlja značajnu cifru (ovo je procenat koji važi za sve razvijene zemlje Evrope). Kod nas se taj procenat razlikuje po mestima. Najveći broj davalaca se nalazi u Severnoj Vojvodini (Novi Sad, Subotica, Bačka Topola….), po ranijim podacima.
Zbog načina organizacije, zbog strukturiranja privrede (veliki broj državnih preduzeća je nestao iz privrednog života a samim tim i veliki broj davaoca) transfuziološke službe imaju znatnih problema u prikupljanju jedinica krvi koje ni na koji drugi način ne mogu dobiti sem od ljudi u starosnoj dobi između 18 i 65 godina. Na području teritorije Pančevo (opštine Bela Crkva, Alibunar, Pančevo…) ističu da su im znatno u tome pomogle sve srednje škole na ovoj teritoriji .
Zašto dajemo krv?
1. HUMANOST – spašavamo u tom trenutku nekom život
2. KONTROLIŠEMO CELOKUPNO SVOJE ZDRAVLJE ( određuje se krvna grupa, rezus faktor, rade se testovi na sidu, hepatitis B i hepatitis C i sve zarazne bolesti)
Ko može dati krv?
Svi od 18 do 65 godina starosti
U tom trenutku ne mogu dati krv: osobe koje veoma često menjaju partnere, homoseksualci, narkomani (ove 3 kategorije su trajno isključene kao davaoci), žene ako imaju menstrualni ciklus, ako smo prehlađeni, pijemo antibiotike , ako nije prošlo 6 meseci od tetovaže, pirsinga, ili neke hirurške intervencije……
Ako imamo neko obolenje ili nešto drugo što mislimo da može da nas isključi kao davaoca, obavezno konsultovati lekara
Koliko se daje krvi?
Čovek može dati 13.-i deo tečnosti u organizmu (ima ukupno 5-5,5l krvi) koju organizam ne prepoznaje da nema. Kod nas je sada doza davanja 450 ml.
Odakle se daje krv?
Iz predela u organizmu gde najmanje boli: iz ruke , na pregibu gde je vena.
Kako se ponašati pre i posle davanja?
Pre davanja 2 sata nema pušenja, obavezno ujutru doručkovati, naspavati se i poštovati prethodne uslove za davanje. Posle davanja obavezno dosta tečnosti uneti u organizam (većina krvi se jako brzo regeneriše , u narednih pola sata do dva sata), pojesti nešto, 2 sata nema pušenja , i tog dana se ne baviti nekim teškim fizičkim poslom, vožnjom automobila .
Kada ponovo možemo dati krv?
Žene prave pauzu obavezno 4 meseca a muškarci 3 meseca.
Po Zakonu davaoci imaju pravo na 2 slobodna radna dana: dan davanja i još jedan dan. Oni imaju određena prava i u domu zdravlja opšte prakse pri pregledu, određenim oslobođenjima od participacije, a takođe, i kod potrebe za krvlju njih i njihove porodice.